autor: mr V. Knežević
Suočavanje sa vlastitim osjećanjima prvi je korak ka izlazu iz depresivnog stanja, a napor uložen u kretanje, vježbanje i druženje s ljudima garancija da će poslije kiše doći sunce
“Depresija je hladno odsustvo osjećanja” smatra književnica Dž. K. Rouling, poznata po romanima o Hariju Poteru. “To nije osjećanje tuge”, tumači ona svoje stanje: “Znam šta je tuga. Zbog tuge plačemo”. S druge strane, filozof Seren Kjerkegor u knjizi “Ili- ili” je napisao: “Još od ranog djetinjstva strelica tuge je zarivena u moje srce”, a kasnije i objasnio da mu je “depresija najvjernija pratilja”.
Ljudi su oduvijek na različite načine objašnjavali ovo stanje niskog raspoloženja, umora i nedostatka svake motivacije. Depresija je poznata od davnina, a sama riječ dolazi iz latinskog jezika i znači “potisnuti”. Statistički gledano, najčešće se javlja kod četrdesetogodišnjaka, mada napada i tinejdžere i osobe trećeg doba. Žene obolijevaju dvostruko više nego muškarci, a poznato je i da je depresija češća kod ljudi koji već imaju zdravstvene probleme. Zbog pandemije COVID-19, stručnjaci smatraju da će godina 2020. ostati zapamćena i po depresivnim stanjima ljudi širom svijeta.

Znaci prepoznavanja
Nije svako negativno osjećanje koje nas obuzme alarm da smo depresivni. Finansijska nesigurnost, gubitak drage osobe, prekid ljubavne veze ili smanjeni socijalni kontakti, pa čak i osujećeno ljetovanje na omiljenoj destinaciji – mogu nas gurnuti u bezvoljnost, mračno neraspoloženje i gubitak motivacije da se trgnemo, pokrenemo i idemo dalje. Nikoga ne veseli niz loših situacija, traumatično iskustvo, bolest ili smrt člana porodice, razna iznevjerena očekivanja. Naprotiv! Nanose duševnu bol, unose strepnju i strahove u svakodnevicu, kao i pitanja da li smo krivi i zašto se to baš nama dešava.
Međutim, ako više od dvije sedmice ne možete da se sjetite ničega što bi vas obradovalo, ako ste permanentno snuždeni, bezvoljni i sve vam izgleda beznadežno, vrijeme je da uradite samotest za depresiju. Hrabro se suočite sa svojim osjećanjima i iskreno odgovorite na sljedeća pitanja:
Da li se stalno osjećate tužno i nesrećno? Obeshrabruje li vas pomisao na budućnost, jer od nje ne očekujete ništa dobro? Smatrate li da ste neuspješna osoba? Da li vas prati osjećanje nezadovoljstva i dosade šta god da radite? Mrzite li sebe? Plačete li bez stvarnog razloga? Da li vam se poremetio apetit i ritam sna? Osećate li hronični umor? Primjećujete li da ste blokirani kada treba da donesete neku odluku? Imate li suicidne misli?
Ako je vaš odgovor na većinu ovih pitanja “da”, vrijeme je da se suočite sa mogućnošću da ste upali u kandže depresije. Što prije prihvatite i razumijete šta vam se dešava, to bolje, jer depresija se liječi. Vaše razumijevanje stanja u koje ste zapali biće od velike koristi, skratiće terapeutski proces koji ima za cilj da se opet osjećate dobro i prijatno u svojoj koži.
Depresija se najčešće liječi kombinacijom psihoterapije i antidepresiva, koje ne treba uzimati na svoju ruku, već isključivo na preporuku ljekara. U lakšim slučajevima pomaže i savjetovanje sa psihologom, kao i terapija fokusirana na rješavanje problema, a vrlo su djelotvorne i kognitivno-bihejvioralna i interpersonalna terapija.
Vrste depresije
- Hronična depresija ili distimija, izvorno znači “loše raspoloženje”. Karakteriziraju je nemogućnost da se osjeti zadovoljstvo i radost, subjektivno osjećanje lične nesposobnosti, nisko samopoštovanje, povlačenje u sebe, bezvoljnost i problemi s donošenjem odluka. Osobe koje pate od distimije funkcionišu u realnom životu, ali im nedostaje životna radost i polet, svijet gledaju kroz crne ili sive naočari.
- Postporođajna depresija može da se javi nakon porođaja. Simptomi su izrazita strepnja i strah, jako osećanje tuge i beznađa, nezainteresovanost za novorođenče i nisko samopouzdanje da porodilja može da se brine o djetetu.
- Sezonska depresija se obično javlja zimi. Jedan od uzročnika je smanjena dnevna svijetlost i kratki dani, prati je nekretanje, pretjerano spavanje, prejedanje, utučenost i nedruštvenost. S prvim danima proljeća se povlači.
Tehnike samopomoći
Borba sa depresijom ne dobija se pasivnim odnošenjem, već aktivizmom i unošenjem zdravih promjena u dosadašnji način života.
Sport: Važno je mijenjati stare navike dugog sjedenja i ležanja i u svakodnevicu uključiti kretanje, lagane vježbe i šetnje. Kurs plesa, odlazak u teretanu, jutarnja fiskultura, joga, plivanje, fudbal i košarka, samo su neke od sportskih aktivnosti koje pomažu da na vlastiti život više ne gledamo crnim bojama.
Društvenost: Izolacija i povlačenje idu na ruku depresivnim stanjima. Razgovor s bliskim ljudima i vrijeme provedeno s prijateljima utiču blagotvorno na stanje našeg duha. Ne ustručavajte se da sa pozitivnim osobama podijelite ono što vas muči. Bićete prijatno iznenađeni da niste sami, a ni jedini sa depresivnom epizodom u životu.
Ishrana: Izbjegavajte brzu, masnu i nezdravu ishranu. Konzumirajte puno povrća i voća, pijte dovoljne količine vode. Bilo da vam je apetit pojačan ili ste ga izgubili, trudite se da jedete u obrocima, a ne kompulzivno.
“Poslije kiše dolazi sunce” – stara je poslovica koja nam poručuje da nakon teškog perioda dolazi bolji. U to ime odgodite sve bitne odluke (promjena posla, partnera, mjesta boravka) za vrijeme kada ćete se osjećati bolje i kada vas neće voditi destruktivna osjećanja. Iz depresije se izlazi korak po korak, strpljivo i uporno.
Betty.ba