Psihološke reakcije i promjene

M. Brašić

dipl. specijalni pedagog i psihoterapeut OLI integrativne psihodinamske psihoterapije

Žene bi trebalo da prihvate svoje godine s ljubavlju. Svaka godina je nosilac nekog životnog iskustva koje se može iskoristiti za postizanje većeg zadovoljstva i uspjeha. Fokusirajte svoju energiju na budućnost, a ne na prošlost i propuštene šanse.

Srednje godine se često smatraju rizičnim dobom za pojavu ili ispoljavanje psiholoških problema. U tom periodu žene i muškarci imaju potrebu da se osvrnu i sagledaju koliko su ispunjeni u životu. Često se dešava da preispituju koliko su ostvareni u poslu, braku, socijalnim odnosima i kakve su izbore napravili do tada. Povlači se paralela između onog koliko se ostvarilo s onim što se nekada željelo ili se još uvijek želi. Ove godine donose i promjene u porodičnoj dinamici, djeca se osamostaljuju i odlaze iz porodičnog doma, te se roditelji suočavaju sa sindromom praznog porodičnog gnijezda i novim doživljajima sebe i partnerskog odnosa. Puno je pitanja o sebi, svojoj individualnosti i postizanju životnog balansa. Pored ličnih preispitivanja i reakcija na životne okolnosti, žene se suočavaju i sa hormonalnim promjenama poznat

Menopauza je važan period u životu žene. Hormoni mijenjaju reproduktivni sistem žene, utiču na tjelesne promjene (npr. gojaznost, opuštanje kože, bore, promjene u seksualnom životu…) i prirodnim putem javljaju se fiziološki simptomi karakteristični za ovaj proces. Hormonalne promjene prate i psihološke promjene koje brinu žene. One često misle da je njihov emotivni život, a i cijeli proces tjelesnih promjena, izvan njihove kontrole, što dovodi do osjećanja bespomoćnosti. Međutim, žene mogu da utiču na ovaj proces fizičkog i psihološkog tranzita, iako ne misle uvijek tako.

Emocije i menopauza

Svaka žena ima jedinstven individualni način upravljanja emocijama u ovom periodu, pa će neke lakše da se nose s promjenama i emocijama, a neke teže. Kako će žena da se nosi s emocijama u ovom period, ne zavisi samo od hormona nego i od načina na koji je emocije razumijevala, prihvatala i nosila se sa njima tokom života.

Žene u menopauzi se suočavaju sa čestim promjenama raspoloženja, bez jasnog uvida u to da li ih pokreću neke spoljašnje situacije ili ne. Ne mogu jasno da prepoznaju svoje emocije, nemaju ni strpljenja da definišu šta ih uznemirava ili plaši, samo osjećaju i reaguju. Burne i agresivne reakcije mogu biti način reagovanja na stresne situacije, ali i način nošenja sa promjenama koje dolaze sa menopauzom.

Nedostatak motivacije, smanjenje želje i volje usklađivanja sa svakodnevnim i životnim okolnostima često predstavljaju prozor kroz koji ranjivost žene ulazi i postaje veća. Osjećaj tuge i nedostatak razumijevanja za sebe, druge i životne okolnosti povećavaju anksioznost i napetost.

Ako se tome dodaju nesanice, valunzi i druge fiziološke promjene karakteristične za menopauzu, žene često imaju doživljaj da su potpuno druge osobe u odnosu na prije. I umjesto da prihvate to stanje kao jednu fazu svog sazrijevanja, žene se obično bore protiv promjena i trude se da ih zaustave.

Anksioznost i depresivna stanja se često vezuju za menopauzu. Međutim, ti problemi nisu isključivo vezani za hormonalni status žene. Ako je žena ranije imala psihološke probleme, bila anksiozna ili depresivna, ako joj je kvalitet emotivnog života bio narušen i prije, može se očekivati da će se u ovom periodu simptomi tih stanja samo pojačavati. Ženama koje su imale traumatična životna iskustva koja su bitno mijenjala njen doživljaj sebe, uticala na strategije nošenja s emocijama, kao i na kvalitet njenog psihološkog funkcionisanja, biće neophodna stručna pomoć.

Seksualnost i samopouzdanje

Hormonalne promjene donose tjelesne i fizičke promjene koje se mogu direktno odraziti na doživljaj sebe i svoje seksualnosti. U toku menopauze može se smanjiti libido ili seksualna želja, mada to nije pravilo. Neke žene postaju slobodnije u seksualnim odnosima jer su oslobođene straha od trudnoće ili imaju želju da probaju drugačiji seksualni život od onog koji su vodile. Drugim ženama je više potrebna bliskost i razumijevanje partnera. Međutim, seksualnost žene najviše zavisi od njenog doživljaja sebe. Suočavanje sa fizičkim promjenama ponekad može biti praćeno uvjerenjem „nisam više mlada, lijepa i privlačna”. Ako je to uvjerenje prihvaćeno kao apsolutno tačno, javiće se problemi sa samopouzdanjem.

Suočavanje sa saznanjem da je mladalački izgled na izmaku može pobuditi neprijatna osjećanja, pogotovu kod žena kojima je fizički izgled veoma važan. Kod nekih žena se može javiti strah da će biti napuštene od partnera, da nisu seksualno poželjne ili da su sada fizički ograničenih mogućnosti.

Nezadovoljstvo fizičkim izgledom dalje dovodi do toga da se žena osjeća loše u svojoj koži. Da bi prevazišle ove procese, mnoge žene se odlučuju za korekcije na svom tijelu, što i nije tako strašno ako se uporedo radi i na korigovanju unutrašnjeg doživljaja sebe. Razumijevanje sebe, promjena slike o sebi (ne samo one zasnovane na fizičkom izgledu), kao i prihvatanje osjećanja u vezi s promjenama koje se dešavaju može pomoći u proširivanju pozitivne slike o sebi i u jačanju samopouzdanja. Mirnim prihvatanjem svojih tjelesnih promjena žena može i dalje da se osjeća privlačno.

Pozitivno nošenje s menopauzom

Žene bi trebalo da prihvate svoje godine s ljubavlju. Svaka godina je nosilac nekog životnog iskustva koje se sada može iskoristiti za postizanje većeg zadovoljstva i uspjeha. Fokusirajte svoju energiju na budućnost, a ne na prošlost i propuštene šanse i prilike. Prošlost ne možete da mijenjate, ali možete je koristiti kao dobru životnu lekciju da nešto promijenite u sadašnjosti i budućnosti. Ako ste imale manje vremena za sebe jer ste bile posvećene porodici ili poslu, razmislite kako možete svoje slobodno vrijeme da reorganizujete i usmjerite ga ka postizanju ličnog zadovoljstva.

Bavite se fizičkom aktivnošću u mjeri koja vam donosi zadovoljstvo, a ne stres. Pokušajte sa novim strategijama za regulaciju stresa, upoznajte stresne situacije i koja osjećanja one izazivaju. Naučite kako da se nosite sa stresom, možda i kroz neki edukativni seminar. Otkrijte neki hobi, svoju kreativnu stranu ili neku aktivnost koja vas relaksira i u kojoj uživate. Cilj nije popunjavanje slobodnog vremena, već uživanje u svojim sposobnostima. Razgovarajte sa partnerom o tome kako se osjećate, šta vas plaši i čemu se nadate. Ako imate utisak da vas okolina ne razumije ili da nemate dovoljno podrške, ne stidite se i potražite stručnu pomoć.

Betty.ba