Sunce je izvor svjetlosti i topline i oduvijek je značilo život. Ono daje snagu organizmu, oslobađa od umora i stresa jer u mozgu potiče lučenje endorfina, podiže raspoloženje, potiče cirkulaciju i metabolizam.
Sunce omogućava stvaranje vitamina D koji je važan za razvoj i normalno funkcioniranje koštanog sustava. Ni estetski faktor nije zanemariv; preplanula, tamna koža, skriva nepravilnosti i nedostatke i postala je na neki način sastavni dio atraktivnog izgleda, ali u današnje vrijeme, kada poznajemo brojne neželjene posljedice izlaganja suncu i prije svega cijenimo zdravlje kože, kriteriji ljepote kože sve se više pomiču u smjeru svjetlije puti.
Dakle, sa suncem trebamo biti umjereni i oprezni jer sunce može imati višestruke neželjene ili čak štetne utjecaje na kožu. Osim estetskih problema sušenja i starenja kože, kao posljedica neumjerenog izlaganja suncu, nastaju i razne bolesti: dermatoze, alergije, rak kože i vrlo zloćudni pigmentni tumori. Posebno treba voditi brigu o madežima te ih dodatno zaštititi pri izlaganju suncu kako bi se spriječio razvoj malignog melanoma. Tamnjenjem koža stvara prirodnu zaštitu od prodiranja ultraljubičastih zraka u dublje slojeve.
Razlikujemo VI tipova kože prema odgovoru na izlaganje ljetnom suncu tijekom 30 minuta.
Tip I imaju ljudi izrazito svijetle puti kojima sunce izaziva opekline, a nikad pigmentaciju, kod tipa II uz opekline katkad nastaje i pigmentacija.
Dakle za tip I i II možemo reći da su izrazito osjetljivi.
Tipovi III, IV i V su manje osjetljivi, oni su najzastupljeniji u našoj populaciji. To je koža koja lako tamni, a nastajanje opeklina je rjeđe (tip III).
Tipu VI pripada crna rasa i to je najotporniji tip kože na sunce. Koža tipa I najugroženiji je od nastajanja melanoma, a na koži tipa VI melanom nastaje vrlo rijetko.
Uzimajući u obzir individualne varijabilnosti tipova kože i već toliko spominjane rupe u zaštitnom ozonskom omotaču, suncu se treba izlagati umjereno i pravilno se zaštititi tijekom izlaganja. Ponajprije treba izbjegavati izlaganje suncu od 11 do17 sati kada je sunce najjače ili, ako je nemoguće izbjeći boravak na otvorenom, pokriti tijelo odjećom, a neotkrivene dijelove tijela namazati kremom s visokim zaštitnim faktorom.
Tijekom sunčanja treba koristiti zaštitne kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom od 20 do 50 i paziti na dovoljan unos tekućine.
Sunčanje u početku treba biti vrlo kratko, dok koža malo ne potamni, odnosno stvori sama svoj zaštitni sloj od prodiranja UV zraka u dublje slojeve. Trajanje izlaganja postupno se produljuje. Ako se dogodi ono što zapravo nitko ne želi, a to je da izgorimo na suncu, potrebno se neko vrijeme skloniti sa sunca, mazati opečenu kožu kortikosteroidnim kremama, uzimati antihistaminik tri dana i prijeći na dijetni režim prehrane, uz dovoljno tekućine (čajeva), bez gaziranih pića.
Prije izlaganja suncu potrebno je kožu zaštititi iznutra, opskrbiti je potrebnim nutrijentima, vitaminima i mineralima te voditi računa o dovoljnom unosu tekućine. Za lakše tamnjenje kože i ujednačen ten značajni su vitamin A ili beta karoten, ali ne treba zaboraviti i na vitamine B skupine. Kada govorimo o ljepoti u ljetnom razdoblju, svakako treba spomenuti i kosu i nokte koji često nastradaju u spoju sa suncem i morem. Kosa postaje suha, lomljiva, bez sjaja, nokti pucaju, listaju se. Potrebna je mehanička zaštita koliko je moguće, dakle smanjiti boravak na suncu, nositi zaštitna pokrivala za glavu, na primjer šešire i kape, kosu ispirati slatkom vodom.
Naravno, lijepa kosa i nokti uvelike ovise o pravilnoj, uravnoteženoj prehrani koja obuhvaća dovoljno zelenog povrća, grahorica, jaja, crvenog mesa i bijele ribe. Naime, ove namirnice su između ostalog dobri izvori vitamina i minerala potrebnih za kosu i nokte.
U svakom slučaju, kako bi bili sigurni da nam ništa od toga ne nedostaje, možemo prehranu nadopuniti vitaminima B kompleksa, vitaminom H ili biotinom, folnom kiselinom, pantotenskom kiselinom, a od minerala prije svega željezom, bakrom, jodom i cinkom.
